Podrzimo danasnje manifestacije" Zivela legalizacija"
PS. text preuzet sa Hrvatskog znanstvenog sajta
Danas je dan “nazovimo” borbe za legalizaciju gospodjice vutre, te u tu cast Vam saljem nestoooo…
UZGOJ CANNABISA
1. Odabir sjemenki
2. Životni ciklus cannabisa
3. Fotoperiod i cvjetanje
4. Uzgoj u zatvorenim prostorima (INDOOR) -PROSTOR
4. Uzgoj u zatvorenim prostorima (INDOOR) -SVIJETLOST
4. Uzgoj u zatvorenim prostorima (INDOOR) -TLO I POSUDE ZA UZGOJ
5. Prihranjivanje biljaka - ELEMENTI
5. Prihranjivanj biljaka - UMJETNA GNOJIVA
5. Prihranjivanj biljaka - NEDOSTATAK NUTRIENATA
6. Metode uzgoja
7. Minimalni uvjeti za uzgoj
8. Voda, temperatura, zrak i vlažnost zraka
9. Uzgajivačke tehnike -1
9. Uzgajivačke tehnike -2
10. Bolesti i nametnici
11. Razmnožavanje i kloniranje biljaka -1
11. Razmnožavanje i kloniranje biljaka -2
12. Berba i sušenje
13. Razlike između muških i ženskih cvjetova (slike)
KUĆNI UZGOJ
UVOD
Dakle, prije nego se upustite u uzgoj biljaka u kući, svakako se dobro pripremite. To znači da nije dovoljno samo odlučiti posaditi sjemenke u posude i čekati da iz njih izrastu biljke. Sama priprema za kućni uzgoj, prije svega znači, naučiti sve o Cannabisu, a zatim naučeno i primijeniti. Možda se ovaj uvod nekome može činiti dosadan i bez sadržaja, no činjenica je da je bolje učiti na pogreškama drugih. Svatko tko se prvi put upusti u kućni uzgoj, napraviti će niz pogrešaka koje će uloženi trud, vrijeme i novac povećati a urod smanjiti. Iako je uzgoj Cannabisa vrlo jednostavan i kada je kućni uzgoj u pitanju, svodi se na prostor i svjetlost. No upravo, ta dva bitna elementa stvaraju poteškoće početnicima. Ovaj se tekst sastoji od niza naslova koje možete čitati na preskok, no savjetujem Vam da ga pročitate u cijelosti.
Prvi tekst o uzgoju, objavljen na ovim stranicama, bio je pun grešaka. Iako je bio namijenjen početnicima, nije bio od velike pomoći. Upravo svjestan tog problema, dugo sam pripremao potpun tekst koji će biti potpuno razumljiv svima. Za ovaj uradak osim osobnog iskustva, koje je sada poprilično veliko, koristio sam se i sadržajima s drugih web stranica, no najveći dio teksta je prijevod uzgajanja marihuane od Eda Rosenthala & Mela Franka. No iako vrlo sadržajan ovaj tekst nije potpuni prijevod, no sve bitne ali i one nebitne sitnice oko indoor uzgoja nalaze se u njemu.
1.ODABIR SJEMENKI
1.2 SJEME CANNABISA
Cannabis Sativa stvara sjemenke, koje botaničari zovu oraščićima. Boja sjemenki nije pokazatelj kvalitete, također to se ne može reći ni za veličinu. Boja sjemenki može biti siva, tamno smeđa ili crna, ponekad su sjemenke jednobojne a ponekad su tigrasto prošarane. Kada birate sjemenke za uzgoj bitno je znati odlike biljke koja ih je proizvela. U svakoj pojedinoj sjemenci genetski zapis nosi već unaprijed određene odlike koje će biljka razviti tokom svoga razvoja.
1.3. PODRIJETLO SJEMENKI
Nabaviti sjemenke nije problem. Svaki put kada nabavite travu za pušenje, u njoj se najčešće nalaze i sjemenke, sviđa li vam se dim, odnosno odgovara li vam snaga trave svakako zadržite sjemenke. Pri tome pazite da ne miješate sjemenke različitih trava, jer ukoliko poželite, kasnije tokom uzgoja proizvesti vlastito sjeme, najbolje je spajati odlike različitih biljaka. Ukoliko posadite sjemenke iz samo jednog izvora, vrlo se lako može dogoditi da ih je proizvela samo jedna biljka, pa se u sljedeće generacije prenose neželjene odlike, kao što je npr. dvospolnost (hemrafroditizam je čest kod kućnog uzgoja). Sjemenke možete nabaviti i preko interneta, no kako u tome nemam iskustva jer čini mi se previše riskantno nabavljati ih tim putem ne mogu vam reći kakve su odlike takvog sjemenja. Najbolji mogući izbor je nabaviti sjemenke nastale kućnim uzgojem, jer one u sebi nose odlike koje su podesnije za kućni uzgoj.
1.1.3. DOBRA SJEMENKA
Dobra sjemenka je ona koja će niknuti!!! Iako postoji mnogo načina kako natjerati sjemenku da proklija, ja ču vam opisati onaj koji ja koristim. Sjemenku pogledajte, ako je zelena, bacite je. Ako je boja sjemenke siva, smeđa ili crna ili je pak tigrasto prošarana to je to. Protrljajte sjemenku nježno prstima, ako se ljušti bacite je, u suprotnom to je to. Sama veličina sjemenke nije bitan faktor, ali obično za sadnju birajte najveće sjemenke. Kada ste na opisan način provjerili sjemenke, uzmite ih i stavite namakati u čašu s vodom sobne temperature. Sjemenke koje odmah potonu na dno čaše s velikom će vjerojatnosti niknuti, te ih pustite da se namaču nekoliko sati. Sjemenke koje plutaju promućkajte nekoliko puta tokom namakanja od 4 do 5 sati. Tako namočene sjemenke posadite u tlo dubine do 1cm i zalijte vodom. Nemojte dozvoliti da se sjemenke osuše jer tada neće proklijati. Sjemenke oče proklijati na toplom mjestu u razdoblju od 4 do 10 dana.
2. ŽIVOTNI CIKLUS CANNABISA
Cannabis Sativa jednogodišnja je biljka. To prije svega znači da biljka u normalnim uvjetima, nikne izraste, procvjeta i da plod u vremenu manjem od jedne godine. Kada je riječ o kućnom uzgoju, treba naglasiti da biljku možete uzgajati onoliko koliko to sami želite, i to od 3 mjeseca pa do nekoliko godina.
2.1. KLIJANJE
Završetkom zime, u proljeće pod utjecajem temperature i vlage, sjemenka Cannabisa nabubri, a embrio u sjemenci oživi. Sjemenka puca po sredini i iz nje izlazi korijen koji pod utjecajem gravitacije raste prema dolje. Biljka izbija iz zemlje, usidrena svojim korijenom, šireći svoje embrijske listiće (cotyledons-ovalni embrijski listovi) koji obasjani sunčevom svjetlošću počinju proces fotosinteze, stvarajući hranu za daljnji razvoj biljke.
2.2 VEGETACIJSKI RAST
Vegetacijski rast Cannabisa možemo uvjetno podijeliti na dva stadija:1.početni vegetacijski rast i 2.pravi vegetacijski rast. Biljka je proklijala i počinje njen razvoj, raste prvi par listova koji se razlikuju od embrijskih po svom obliku i veličini, sastoje se od jednog pera čiji su krajevi ricasti. Sljedeći par listova veći je od prethodnog i ima obično tri pera. Svaki sljedeći par listova veći je od prethodnog i broj pera po lisnom paru raste. Kada, broj pera dostigne maximum od 9 ili 11 pera po lisnom paru, završava početni vegetacijski rast, koji u prirodi traje 4 do 6 tjedana. Pravi vegetacijski rast je period maksimalnog rasta biljke. Biljka ne može rasti brže, negoli njeni listovi procesom fotosinteze proizvedu dovoljno hrane za daljini razvoj. Zanimljivo je da biljka u izvrsnim uvjetima može rasti i do 15cm dnevno, no uobičajeni rast je od 2,5 do 5cm dnevno. Broj pera po listu određen je tokom srednjeg vegetacijskog razdoblja. Raspored listova na glavnoj stabiljci mijenja se iz nasuprotnog u naizmjeničan. Internode (prostor između jednog para listova do drugog) se smanjuju, a rast listova izgleda gušći. U prirodi to traje od 3 do 5 mjeseci.
2.3. PREDCVIJETANJE
To je kratko razdoblje koje traje od jednog do dva tjedna. Rast biljke usporava se i biljka počinje novi program rasta zapisan u njezinim genima. Dolaskom jeseni smanjuje se broj sati dnevne sunčeve svijetlosti, te hormon cvjetanja prelazi kritični nivo i potiče biljku na cvjetanje. Biljka hormon cvjetanja proizvodi od početka svoga rasta u noćnim satima, no kako su dani u proljeće i ljeti duži, on ne prelazi kritični nivo. Hormon cvjetanja vrlo je osjetljiv na svjetlost, te se on pod utjecajem svjetla raspada.
2.4 CVIJETANJE
Cannabis Sativa jednospolna je biljka, odnosno svaka pojedina biljka ili je muška ili ženska. Muške biljke, u prirodi počinju cvjetati prije ženskih i to u razdoblju od 3 do 4 tjedna iz jednostavnog razloga, otpuštanja polena i oplodnje ženskih biljaka. U početku gornje se internode izdužuju i u vremenu od nekoliko dana stvaraju se prvi cvijetovi. Muški cvjetovi mali su i obično obojeni zeleno, a ponekad mogu biti žuti ili ružičasti. Oni se razvijaju u grozdove čije kuglice vise, a kada se otvore ispuštaju oblake polena. Jednom kada proizvodnja polena prestane, muške biljke slabe i na kraju umiru. Ženski cvijetovi sastoje se od dvije male, oko 1cm duge, obično bijelo obojene dlačice (stigme) koje se dižu iz komuške (mahune) u obliku slova V. Sama komuška, jajastog je oblika i zapravo je promijenjen list (brakteja) u čijoj se unutrašnjosti nakon oplodnje razvija sjemenka. Ženski cvijetovi razvijaju se grozdasto, gusto zbijeni i uspravni. Cvjetanje obično traje od jednog do dva mjeseca, odnosno prestaje oprašivanjem pri čemu se počinju stvarati sjemenke. No cvjetanje se može produžiti pod uvjetom da nije došlo do oprašivanja i u prirodi će trajati do prvog mraza, a u kućnom uzgoju ovisiti će o količini svijetla i traje od 7 do 9 tjedana.
2.5. STVARANJE SJEMENKI
Nakon oprašivanja, svaki pojedini cvijet stvara jednu sjemenku, koja komušku cijepa tokom svog razvoja, a sama komuška poprima oblik sjemenke. Kada polen s muških cvijetova dospije na stigmu, ona se povlači i oplodnja je gotova. Sam proces dozrijevanja sjemenki traje od desetak dana pa do 4 tjedna. Biljka postepeno gubi klorofil na svojim listovima, te naposljetku umire sa dozrelim sjemenkama. Razvoj sjemenki zahtijeva veće količine hranjiva i minerala, koje biljka osim iz tla izvlači i iz svojih listova, naime kako više ne raste ona troši vlastite resurse pohranjene u listovima.
3. FOTOPERIOD I CVIJETANJE
Za uzgajivača trave bitno je znati povezanost biljke s njezinom okolinom, odnosno reakcija biljke na fotoperiod. Fotoperiod je dnevni broj sati svjetla u odnosu na mrak (noć).U prirodi duže noći (jesen) upozoravaju biljke, da je vrijeme za početak cvjetanja i stvaranja sjemenki, prije negoli dođu zimski mrazevi. Dok su dani dovoljno dugi (više od 12 sati), biljka je u vegetacijskoj fazi, pa čak i ako se pojave cvijetovi, oni oče biti malom broju i nedovoljno razvijeni (to se inače u prirodi vrlo rijetko događa). Nasuprot tome, ako su dani previše kratki (manje od 10 sati dnevnog svijetla), biljka brzo počinje cvjetati, no cvijetovi su također slabo razvijeni. Osjetljivost biljke na duge noći u izravnoj je vezi s hormonom cvjetanja. Hormon cvjetanja biljka stvara, od trenutka klijanja, ali samo tokom noći. Dovoljno je kratkotrajno i vrlo slabo svijetlo da hormon cvjetanja postane neaktivan i počne se raspadati. Kada su noći dovoljno duge, hormon cvjetanja prelazi kritični nivo, te biljka počinje novi režim razvoja, odnosno počinje cvjetati. Prirodni fotoperiod mijenja se kroz godišnja doba. S prvim danom proljeća, dnevna svijetlost raste s 12 sati svijetla, da bi dosegla svoj maksimum 21.06. (početak ljeta). S prvim danom ljeta broj sati dnevnog svijetla postepeno pada, da bi 21.09. (jesen), došao na 12 sati. Broj sati dnevnog svijetla od počeka jeseni i dalje pada, da bi 21.12 iznosio svega 9 sati (45° geog. širine, naša hemisfera). Osim gore navedenog, fotoperiod ovisi i o terenu, pokrivenosti neba oblacima i geografskoj širini. Teren, koji je brdovit, ima nešto kraći fotoperiod od terena koji se nalazi na ravnici. No, ovi su utjecaji manji kada je u pitanju uzgoj, ali ih svakako treba uzeti u obzir.
Cannabisu je općenito potrebno do dva tjedna svijetlošću neometanih noći da bi se pojavili cvijetovi. Period potreban za pojavu cvijetova u uskoj je vezi sa (1) vrstom, (2) starošću biljke, (3) spolu i (4) uvjetima uzgajanja.
(1).Vrste konoplji, koje se uzgajaju, na višim geografskim širinama, zbog kratkoće sezone uzgoja, brže reagiraju na duže noći. Tako primjerice neke varijacije konoplji reagiraju već pri devet do deset sati trajanja noći, varijacije s umjerenih geografskih širina obično reagiraju s jedanaest do trinaest noćnih sati. Ekvatorske varijacije reagiraju s 12 do 13 (pa i više od 13 sati) sati dugih noći. Dakle sa 13 sati dugih, svijetlošću neometanih noći, sve će vrste Cannabisa procvjetati u vremenskom razdoblju do dva tjedna.
(2). Starije biljke brže, (zbog svoje razvijenosti) reagiraju na duže noći. Tako primjerice, biljka stara 3-5 mjeseci, može početi cvjetati s već 4 duže noći. Mlađe biljke, sporije reagiraju.
(3). Muške i ženske biljke, sigurno će procvjetati, ako su noći duže, u vremenu do dva tjedna. No za razliku od ženskih biljaka, muške biljke često će početi cvjetati sa starošću od 3 do 5 mjeseci, potaknute svojim unutrašnjim biološkim satom, a da pri tom noć može trajati svega 6 sati.
(4). Hladnije temperature (ispod 10°C), usporavaju pojavu cvijetova, ali i sam proces cvjetanja. Osim toga, loši uvjeti uzgajanja, s nižim temperaturama od prosjeka, loše utječu na razvoj ženskih cvijetova. Cvijetovi se često neće razviti u svojoj punoj veličini.
Dva su osnovna načina primjene fotoperioda kod uzgoja Cannabisa: 1.) produljivanje dana i 2.) produljivanje noći.
1.) Cvjetanje Canabisa može se odgoditi ako se pomoću umjetno dobivenog svijetla produlji dužina dana. Tako ako uzgajivač, uzgaja Cannabis u posudama na otvorenom prostoru, može iskoristiti Sunce kao osnovni izvor u proljeće i ljeti, a koncem ljeta biljkama produžiti trajanje dana tako da ih ili u predvečer osvijetli umjetnom rasvjetom ili da ih potpuno nastavi uzgajati pod rasvjetom. Drugi način je uzgajanje Cannabisa pod umjetnom rasvjetom u zatvorenim prostorima gdje nema prirodnog izvora svijetlosti. Na taj se način Cannabis može uzgajati onoliko vremena koliko to uzgajivač želi 3,4,5 mjeseci pa i godinu dana.
2.) Sklanjanjem biljke u mračan prostor, može se produljiti noć i potaknuti biljku na cvjetanje, prije nego što bi sam proces počeo prirodnim putem. Dakle, uzgajanje u zatvorenim prostorima može početi i završiti u bilo koje doba godine pod uvjetom da biljkama ponudite umjetnu rasvjetu i što je najbitnije uzgajanje traje onoliko koliko to uzgajivač želi. Pod umjetnom rasvjetom biljkama se daje od 14 do 18 sati pa i 24 sati svijetla dnevno dok ne postignu željenu razvijenost, a zatim da bi ih se potaklo na cvjetanje pruža im se oko 10-11 sati svijetla
4. UZGOJ U ZATVORENIM PROSTORIMA (INDOOR)
Cannabis je vrlo prilagodljiva biljka, može se uzgajati gdje želite ako joj pružite minimalne uvjete, no to ne znači da će i rezultati biti onakvi kakvi želite da budu. Indoor uzgoj, obuhvaća uzgoj od staklenika, garaža, soba pa sve do ormara i tuš kabina. Dakle osim prostora, najbitniji uvjet je rasvjeta koju čete pružiti vašim biljkama, jer kao i svim biljkama tako je i canabisu potrebno svijetlo kao osnovni uvjet za razvoj i rast. No za dobar uzgoj, Cannabisu nije dovoljna svijetlost vaših dnevnih boravaka. Nemojte niti slučajno uspoređivati canabis sa npr. fikusom, jer fikus kao sobna biljka visinu od dva metra dostigne za dvije do tri godine, dok u prirodi u jednoj godini može narasti nekoliko pa i desetke metara. Fikus je genetski prilagođen da raste s vrlo malo svijetla, puzeći se razvija oko stabla domaćina, dok ne postigne visinu njegove krošnje, kada se razvije u drvo s krošnjom. Cannabis je jednogodišnja biljka (iako je možete uzgajati i više od godinu dana), to znači da mora proklijati, izrasti, procvjetati i dati plod u razdoblju od nekoliko mjeseci.Za sve to canabisu je potrebna velika količina svijetla bilo iz prirodnog izvora (Sunce) ili svijetla dobivenog pomoću umjetne rasvjete. Treba biti uporan i ne obeshrabriti se početničkim greškama, a njih će biti poprilično, bez obzira koliko ste se pripremili za uzgoj. Iako su informacije na stranim web stranicama, točne i podrobne, o uzgoju čete naučiti samo na temelju vlastitih iskustava. Ja sam u početku imao poprilično teškoća, nije mi polazilo za rukom klonirati biljke sve do prije mjesec dana, u početku nisam kužio koliko zapravo svijetla treba mojim biljkama i koliko najmanje trebam uzgajati biljke a da se ne moram bojati da će mi urod biti loš ili da u polovici faze cvjetanja nemam dovoljno prostora za daljnji uzgoj.
4.1. PROSTOR ZA UZGOJ
Kada znate gdje čete uzgajati svoje biljke ili biljku, lakše čete odabrati i izvor svijetla za vaše biljke. Ako biljke uzgajate u prostoru gdje dopire mnogo prirodne svijetlosti, kao npr. u stakleniku, tada možete dopustiti da se biljke razviju u svojoj punoj veličini, možete ih uzgajati samo pomoću prirodnog svijetla ili kao dodatak prirodnom svijetlu koristiti umjetnu rasvjetu. Ako je prostor malen (ormar ili tuš kabina), tada čete ih uzgajati onoliko koliko vam to prostor dozvoljava, a za rasvjetu čete koristiti floroscentne lampe (cijevi od 18W) ili štedne sijalice od 23W. Dakle prostor će odrediti konačnu visinu vaše biljke, a samim time i tip rasvjete koji čete koristiti. Namjerno sam Indoor uzgoj započeo s prostorom, a ne sa rasvjetom kako je to uobičajeno na stranim web stranicama. Dakle, ako niste ograničeni visinom prostora, onda čete biljkama pružiti vegetacijsko razdoblje dok ne postignu visinu od otprilike 1,5m ili više, a zatim ih staviti u fotoperiod manji od 12 sati svijetla. Ako je visina prostora ograničena na npr. 1,5m, tada čete biljke uzgajati 4 do 7 tjedana. Minimalna visina biljke, na kojoj je možete natjerati da procvjeta jest 29-32cm, a to je visina koju biljka dostigne zavisno o svojoj genetici u vremenu od 20 do 40 dana, no to će vam u konačnici donijeti i minimalan urod po stabiljci. Ja sam počeo s jednim običnim ormarom, u koje sam prije više od dvije godine uzgojio svoje prve dvije biljke, zatim zbog želje da uzgojim više biljaka, uredio sam i drugi ormar. Sada sam od aluminijskih profila sastavio krletku koja mi omogućava uzgoj desetak biljaka do visine od 2,5m (iako ih ne uzgajam do te visine). Dakle, kada odaberete prostor, znate visinu do koje možete uzgajati biljke, tada možete odabrati i rasvjetu koju čete koristiti za uzgoj. Sam prostor potrebno je dodatno urediti, to znači zidove prostora i strop (bilo da je to ormar ili dio sobe) obložiti aluminijskom folijom ili obojiti u bijelo, kako bi se svjetlost reflektirala prema biljkama. Morate misliti i na manipulaciju biljkama, kabele, zalijevanje i drugo.
4.2. SVIJETLOST
Sunce kao izvor svijetlosti, najjeftinije i najbolje što biljkama možete priuštiti. To ne znači da ga umjetna rasvjeta ne može dobro zamijeniti. Po mojem iskustvu biljke koje se uzgajaju pri dobroj umjetnoj rasvjeti, rastu brže, i općenito izgledaju bolje. No Sunce je besplatno, pa se samo iz tog razloga isplati koristiti ga kao osnovni izvor svijetlosti koristeći umjetnu rasvjetu kao dodatak kako bi te produžili dan u toku vegetacijske faze. Biljke koje rastu pri nedovoljnoj količini svijetlosti imaju veći razmak između internoda, a sporedne grane slabo ili nikako se ne razvijaju dok nisu u fazi cvjetanja. Da bi biljke rasle u lijepo formiran grm potrebno im je pet sati ničim neometanog direktnog sunčevog svijetla. S dva do tri sata direktnog Sunčevog svijetla dobiti čete dobro razvijen vrh u konačnici uzgoja. Veliki nedostatak Sunca kao izvora svijetlosti je npr. ako se koristite balkonom, vaše biljke vidljive su neželjenim očima, zatim tu su i neželjeni nametnici poput crvenog pauka, koji može uništiti vašu biljku za nekoliko dana. Svakako najveći nedostatak je što se Suncem možete koristiti samo u razdoblju od proljeća do kraja ljeta, jer naši krajevi dobivaju svijetlost slabog intenziteta tokom jeseni i zime, da biste vaše biljke uzgajali na balkonu ili pak u dnevnom boravku. Ako kombinirate Sunce i umjetnu rasvjetu, onda to činite samo u vegetacijskom razdoblju. Kada su vaše biljke u fazi cvjetanja, a sezona je kasnog ljeta, jeseni ili zime, koristite samo jaku umjetnu rasvjetu. Kada je u pitanju umjetna rasvjeta onda je njen nedostatak njezina cijena. Oprema ili lampe za uzgoj često su skupe, a tu je i trošak električne energije. Ja osobno koristim floroscentne cijevi i štedne žarulje, jer po svojoj cijeni i lake dobavljivosti, te manipulacije prilikom uzgoja daju dobre rezultate.
4.2.1. Umjetna rasvjeta
Ova tema, najbitnije je kada je u pitanju kućni uzgoj. Prije svega, početnik će si postaviti pitanje kakve lampe koristiti. To prije svega ovisi o prostoru u kojem čete uzgajati vaše biljke. Sigurno je da se nećete baciti u mukotrpnu potragu za HID lampama i opremom ako svoje biljke uzgajate u npr. prostoru poput ormara, također u takav prostor ne možete staviti niti floroscentnu cijev od 40W, pa ipak i za takav prostor možete osigurati dobru i kvalitetnu rasvjetu. Sada ćemo malo o lumenima. Na svakoj kutiji za sijalice, piše koliko lumena one isijavaju. To je jedinica koju čete koristiti i za određivanje tipa i broja lampi za prostor u kojem namjeravate uzgajati vaše biljke. Na 0,5m2 idealna rasvjeta za odličan rast i razvoj biljaka bilo bi snaga svijetlosti od 12 000-13 000 lumena, minimum bi bio 9 000-10 000 lumena. No minimum minimuma bilo bi 5 000-6 000 lumena, no pri tom osvjetljenju nemojte uzgajati biljke više od 6 tjedana (vegetacijska faza), takve biljke neće razviti sporedne grane, internode će biti veće (biljke kao da trče prema svijetlosti), no ipak moguće je dobiti dobre vrhove. Obične sijalice, kada je u pitanju kućni uzgoj nisu primjerene, ne toliko zbog toga što isijavaju svijetlo slabog intenziteta (100W =1350-1400 lumena, 150W =2150-2200 lumena), već što najveći dio el. energije pretvaraju u toplinsku, pa ih je nemoguće staviti blizu vrhova biljke i to je glavni razlog njihove neefikasnosti.
4.2.2. Floroscentne cijevi
Floroscentne cijevi dobre su i pogodne za kućni uzgoj. Obično se koriste cijevi od 40W, koje se smještaju vrlo blizu vrhova 4-6cm, i koje isijavaju oko 3 000 lumena. No zbog svoje dužine, ne možete ih smjestiti u ormar. Floroscentne cijevi od 18W, stanu u ormar, no pored njih čete morati kombinirati i drugu rasvjetu, kao što su npr. štedne žarulje. Mana floroscentnih lampi je svakako njihova duljina i to što svoju svijetlost ne bacaju jednakim intenzitetom po cijeloj svojoj duljini. Najjači intenzitet svijetla je po sredini cijevi koji slabi prema krajevima cijevi. Ove lampe najpodesnije su za vegetacijsku fazu, te kloniranje biljaka. I treba reći da ih u svijetu upotrebljava veliki broj growera. Kada ih koristite, zbog upotpunjavanja spektra koristite različite tipove npr. cool white i grolux (iako grolux ima slabije karakteristike).
4.2.3. Štedne sijalice
Štedne sijalice su vrlo zanimljiv i nama u Hrvatskoj, vrlo isplativ izvor svijetla za uzgoj. Štedne sijalice snage 23W isijavaju svijetlost intenziteta 1 500 lumena. Kod nas se mogu naći Philipsove i Osramove štedne sijalice od 23W, i prema mojim iskustvima čini se da su Philipsove nešto bolje. One sigurno nisu najbolji izvor svijetlosti, no ja ih koristim i imam odlične rezultate. S njima nećete uzgajati biljke visine preko 1,5m (iako nisam probao, no ako namjeravate, mislim da će biti potrebno instalirati bočno jednu lampu po biljci). Biljke pod njima odlično rastu ako ih koristite u dovoljnom broju, a ušteda je poprilična kada je u pitanju električna energija. Prema mojim iskustvima, (iako se nisam služio HID lampama), biljke ispod njih rastu zbijene, sporedne grane počinju se razvijati već nakon deset dana (biljke su od početka rasta formirane u predivan grm), nad dvije biljke stavite 3 , a kasnije 4-5 lampi i garantiram vam odlične rezultate. Osim toga, one su pogodne za kloniranje (nakon skoro dvije godine neuspješnih pokušaja, napokon sam pod njima uspio stvoriti prve klonove, ali o tome kasnije). Iako ne znam njihove osobine spektra, čini mi se da imaju podjednaku snagu u plavom i crvenom dijelu spektra. Mana je u njihovom obliku i cijeni lampe, no sve im druge karakteristike idu u prilog (nažalost kućni groweri vani ne koriste ih, jer imaju puno bolji izbor umjetne rasvjete poput HID lampi). Prednost im je i što se ne zagrijavaju previše da bi toplinom uništile vrhove, stavite ih na visinu od 3-4 cm od vrha biljke. No ako pored njih kombinirate i floroscentne cijevi tada vas ništa ne sprječava da uzgajate biljke do visine koju želite.
4.2.4. HID lampe
HID lampe zasigurno su najbolji izbor svijetla za uzgoj. Problem s njima nije u potrebnom prostoru (vrh biljke mora biti udaljen od njih kod nekih tipova i do dva metra), a niti u njihovoj cijeni (osim lampi potrebni su vam i odgovarajući adapteri pa su u startu poprilično skupe) ili potrošnji el. energije (za uzgoj se koriste najčešće one od 400W) već što ih je kod nas nemoguće naći (Riječko područje). Ne znam kakva je situacija u Zagrebu, no pretpostavljam da ih je moguće nabaviti u Splitu jer je u njegovoj okolici smještena glavnina rasadnika za uzgoj cvijeća u Hrvatskoj. Ako ih baš želite, kupite ih preko interneta, no pri tome pazite na potreban napon i ne zaboravite da morate kupiti i adapter te odgovarajući reflektor sa zaštitom koji je kod nekih tipova HID lampi obavezan. HID lampe dolaze u različitim izvedbama, prema prostoru koji osvjetljavaju. Sigurno nećete kupiti lampe namijenjene za osvjetljivanje parkirališta, nogometnih igrališta ili bazena. Svakako se prije kupovine dobro informirajte i kupite one koje su namijenjene za uzgoj cvijeća ili sobnog bilja u rasadnicima. HID lampe dolaze u tri osnovne izvedbe: High Pressure Sodium (HPS), Metal Halide (MH) i Mercury Vapor. Karakteristike su im odlične, no nisam ih upotrebljavao, jer jednostavno nisam mogao doći do njih, no u skoroj budućnosti imam namjeru nabaviti jednu takvu lampu, jer su im prednosti više nego očite, npr. nije ih potrebno svaki dan pomicati, kao što je to kod floroscentnih cijevi ili štednih sijalica, što je više nego zamoran postupak. Osim toga kada se uzme u obzir intenzitet svijetlosti koji isijavaju cijena im i nije visoka kao što se to u početku čini, dapače ispada da su konačnici isplativije od drugih izvora svijetla. Na primjer MH 250W isijava 19 000-22 000 lumena, MH 400W 36 000 lumena. Ako se odlučite za HID sustave imajte na umu, da je za prostor od 1m2 preporučena lampa od 400W za odličan uzgoj. Razlog tome je što se lampe postavljaju daleko od vrhova biljaka.
4.2.5. Moja iskustva s različitim izvorima svijetla
Kao što sam spomenuo počeo sam s uzgojem u ormaru, gdje sam imao instalirane floroscentne cijevi od 18W (3 komada), običnu sijalicu od 100W, a kasnije sam dodao i dvije štedne sijalice, ne mogu reći da je taj pokušaj bio naročito uspješan, iako su vrhovi bili odlični. Naravno koristio sam se i Suncem, ali vrlo kratko razdoblje. Kada sam koristio samo Sunce (balkon i dnevni boravak okrenut prema jugu), rezultati su bili slabiji iako su biljke bile formirane grmoliko, tako da je prema mojim iskustvima puno bolja umjetna rasvjeta i uzgajanje biljaka do 1m visine (vegetacijska faza) pri osvjetljenju od 8 000 lumena po 0,5m2 ili 7 500 lumena po 0,5m2 a to je stvarno minimum minimuma, nego korištenje Sunca kao izvora svijetlosti samog ili u kombinaciji s umjetnom rasvjetom. Svakako nabolje rezultate postigao sam sa posljednjom berbom pri osvjetljenju od 12 500 lumena po 0,5m2 i to tako što sam prvih 6 tjedana uzgajao biljke pod konstantnim svijetlom, zatim dva tjedna pod osvjetljenjem koje sam postepeno smanjivao do 14 sati svijetla po danu, a zatim smanjio trajanje broja sati svijetla na 10,5 sati po danu, nekih 7 dana od pojave prvih cvijetova povećao sam količinu svijetla na 11,5 sati do berbe. Biljke koje sam počeo uzgajati ranije na balkonu, a zatim u dnevnom boravku koristeći samo Sunce kao izvor svijetla, bile su puno manje, a cvijetovi biljaka slabije razvijeni od onih koje sam uzgajao samo pod umjetnom rasvjetom. No ipak, i sljedeće godine namjeravam uzgajati biljke pod Suncem jer besplatno je besplatno bez obzira na količinu i kvalitetu. I još jedan mali savjet, probajte nabaviti timer za paljenje svijetla.
4.2.6. Timer ta paljenje i gašenje svijetla
Ni tako jednostavnu stvar poput timera, nećete pronaći bez teškoća. Vani možete naći timere različitih izvedbi, od mehaničkih pa do digitalnih. U Rijeci, možete naći samo mehaničke i to s jednodnevnim ili tjednim programom. Sasvim je svejedno koji kupite (jednodnevni su jeftiniji). Jednodnevni program znači, da kad ga namjestite za paljenje i gašenje on to radi sve dok mu sami ne promijenite vrijeme paljenja i gašenja. Tjedni timer, možete i morate podesiti tako da se svijetlo pali i gasi u određeno vrijeme za svaki dan u tjednu. Bolje je da kupite dnevni timer jer je praktičniji za upotrebu. Tjedni timeri su inače namijenjeni za urede i kioske. No ono što je puno bitnije, je podjela sati. Podjela sati, je nažalost kod nama u Rijeci dostupnih timera, ograničena na dva sata, no ako imate sreće možda nabavite one čija je podjela na 30 minuta. No u svakom slučaju nabavite timer jer čete s njim imati manje teškoća prilikom uzgoja, posebno u vrijeme cvjetanja. Ako se upustite u uzgoj bez timera, uvidjet čete koliki je napor uzgajati biljke.
4.3. Tlo i posude za uzgoj biljaka
U prirodi, cannabis razvija svoj korijenski sustav vrlo brzo. U suhim predjelima, biljka u potrazi za vodom može razviti korijen do dubine preko 2m. Korijenski sustav ima oblik mrkve, iz glavnog korijena koji se proteže u dubinu izbija niz sporednih korijena. U izrazito vlažnim i hranjivima bogatim vrstama tla, korijenski sustav biljke visoke oko 2m može biti dubok svega 20cm.
4.3.1. Posude za uzgoj
Svrha posude je da biljci omogući da iz tla crpi dovoljne količine vode i hranjiva, no i dobro razvijen korijen koji će usidriti biljku i omogućiti joj da raste u vis bez opasnosti da se prevrne ili da je vjetar iščupa. Za uzgoj biljaka, koristite samo plastične posude. Veličina posude ovisi o vremenu uzgajanja, odnosno visine do koje želite uzgajati vaše biljke, ali i o načinu uzgoja biljaka. Ako vremenski period uzgajanja biljke do berbe iznosi manje od 4 mjeseca, a pri uzgoju se koristite svijetlom slabijeg intenziteta (manje od 12 000 lumena po 0,5m kvadratnih), te uzgajate više biljaka na manjem prostoru, tada se nećete koristiti širokim cilindričnim posudama. Za takav tip uzgoja bolje je koristiti se jednolitrenim plastičnim bocama od ledenog čaja ili dvolitrenim plastičnim bocama od coca-cole (podrazumijeva se dodavanje hranjiva tokom uzgoja). Ako pak, želite uzgajati biljke duže vremensko razdoblje, pri svijetlu normalnog intenziteta do njihove pune visine i širine, tada čete ipak morati kupiti plastične cilindrične posude (kada ih kupujte kupite onaj tip koji je više valjkastog oblika). Naravno, nećete sjemenku odmah posaditi u posudu dijametra 30 cm, biti će dovoljna posuda dijametra 20cm, a nakon dva mjeseca uzgoja presadite je u posudu promjera od 25 do 40cm. Bitno je znati, već u startu koliko dugo želite uzgajati svoje biljke, jer ako ste odabrali plastične boce, tada morate imati na umu da će pokušaj presađivanja biti gotovo nemoguć, no prednost im je što zauzimaju manje prostora, a sasvim su dovoljne dubine.
Za sve one koji žele uzgajati biljke do pune visine, trebaju imati na umu da se za takav uzgoj koriste posude od 3,5 do 10 litara. Pri tom veličina posude nije bitna, ako ste u mogućnosti svaki dan zalijevati biljke, jer biljke će podjednako uspijevati i u posudi od 3,5 litre i onoj od 10 litara s tom razlikom što čete kod većih posuda imati manju potrebu za dodavanjem hranjiva i zalijevanjem. No o tome će biti riječi kod metoda uzgoja.
Ako imate podosta volje i živaca, možete sjemenke posaditi, u manje plastične posude, a zatim ih kada biljke svojim korijenom ispune prostor u posudi, presaditi u posude za 1-2 broj veći od prijašnje. No ne trebam vam ni reći koliko je to nepraktično ako uzgajate veći broj biljaka. Prednost je ove metode uzgoja, što u startu možete početi s uzgojem većeg broja biljaka, a zatim s vremenom premjestiti određen broj biljaka u drugi prostor za uzgajanje ili pak prestati uzgajati biljke koje zaostaju u razvoju. Na ovaj se način može postići da u konačnici uzgoja sve biljke budu podjednake visine. Nemojte zaboraviti na dnu posude izbušiti rupe za otjecanje viška tekućine. Dobro je na dno posude staviti sloj kamenčića ili kuglica za drenažu.
4.3.2. Priprema tla
Priprema tla za uzgoj u našim uvjetima neizvediva je po standardima koje canabis zahtijeva. Često, u razgovorima s pljugerima, možete čuti da canabis raste kao korov, no to nije točno. Cannabis zahtijeva tla bogata hranjivima i mineralima za svoj rast. Biljka ima u svojim životnim fazama različite potrebe prema osnovnim elementima a to su dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Ti se elementi ne nalaze u čistom obliku već u spojevima. U fazi klijanja potrebno joj je više fosfata (P), u vegetacijskoj fazi potrebno joj je više dušičnih spojeva (N), željeza i magnezija (elementi u tragovima), a tokom cvjetanja potreban joj je kalij (K) te niz elemenata u trgovima (Fe,Mg,B,Zn,Cu). Kod nas čete bez teškoća pronaći mješavine pripremljene za uzgoj različitih vrsta biljaka, kao npr. kisela tla za kamelije, rodondredone i azeleje, siromašna i porozna tla za kaktuse, bogata tla za pelargonije itd. No nećete naći tlo koje će pružiti najbolje uvijete za rast canabisa u svim njegovim životnim fazama. Dakle, po mogućnosti miješajte barem dvije vrste zemlje. Nikako nemojte uzeti tlo iz vrta, jer u njemu se nalaze sjemenke drugih biljaka, ali i mikroorganizmi koji u uvjetima kućnog uzgoja imaju više nego idealne uvjete za razvoj i mogu ugroziti vaše biljke. Mnogi uzgajivači peku mješavinu za uzgoj u pećnici ili mikrovalnoj kako bi ubili nepoželjne organizme.
Dakle, kada sastavljate mješavinu za uzgoj neka vam se polovica sastoji od humusa, a ostatak od mješavine za uzgoj sobnog bilja ili po mogućnosti od mješavine za uzgoj pelargonija. Mješavine su sitan izdatak, pa kad ih kupujete, kupite one poznatih proizvođača. Na vrećici imate otisnut postotak dušika, fosfora i kalija koji se u njoj nalaze (N-P-K), a kod boljih proizvođača, u mješavini se nalaze i odgovarajući elementi u tragovima. Ako se koristite samo jednom vrstom zemlje, dodajte u nju jednu malu žlicu pepela nastalog sagorijevanjem
drveta i jednu do dvije velike žlice kravljeg gnoja ili malu žlicu umjetnog gnojiva. I ovdje vrijedi jedno važno pravilo koliko svijetla pružite vašim biljkama tolike su njene potrebe za hranjivima. Biljke koje primaju svijetlost slabijeg intenziteta trebaju manje hranjiva, dok biljke koje primaju normalno svijetlo imaju veću potrebu za hranjivima koje čete dodavati tokom uzgoja. Nikad ne upotrebljavajte tlo u kojem je rasla druga biljka. Nakon berbe bacite tlo u kojem ste uzgajali biljku. Ne koristite kisela tla ili treset pri sastavljanju mješavine za uzgoj, također vam ne preporučujem niti tla pripremljena za kaktuse.
5. PRIHRANJIVANJE BILJAKA
5.1. Elementi
Postoji 15 esencijalnih elemenata potrebnih za nesmetan rast i razvoj biljaka. Ugljik (C), vodik (H) i kisik (O), tri su osnovna elementa i biljka ih uzima iz zraka i vode. Ostalih 12 elemenata prvenstveno se apsorbiraju iz tla u obliku minerala ili iona (u anorganskom obliku). Oni su prirodni sastojak tla. Također u komercijalnim mješavinama nalaze se u dovoljnim količinama. Problem s nedostatkom hranjiva, nastaje jer se biljke sade u male posude, pa one brzo potroše potrebna im hranjiva. Elementi potrebni za normalan rast zovu se nutrienti. Ta tri primarna nutrienata su: dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Ta tri elementa glavni su sastojak svih umjetnih gnojiva za prihranjivanje biljaka. Na ambalaži svakog gnojiva nalazi se postotak u obliku oznake N-P-K, 15-10-11, ti brojevi znače da se u gnojivu nalazi 15 % dušika, 10% fosfora i 11% kalija, u obliku njihovih spojeva. Tri sekundarna nutrienata su: kalcij (Ca), sumpor (S) i magnezij (Mg). Biljkama su potrebni za normalan razvoj i također se u tlu nalaze u dovoljnim količinama. Ostali elementi potrebni za razvoj biljaka su Fe,Zn,Mb,B,Mn i Cu. Zovemo ih elementi u tragovima jer su biljkama potrebni u malim količinama.
DUŠIK (N)- Dušik, je više nego drugi elementi u tlu povezan s živim ekosustavom. On neprestano kruži živim sustavima: iz tla dospijeva u biljni sustav i iznova se vrača u tlo, njegova glavna zadaća je da potiče na aktivnost mikroorganizme u tlu i esencijalan je za cjelokupni život na zemlji. Dušik je ključni element u strukturi amino kiselina, koje tvore bjelančevine, te ali i druge biomolekule sadrže dušik. Klorofil, genetski materijal, te brojni enzimi i biljni hormoni koje biljka stvara sadrže dušik. Dakle, dušik ima važnu ulogu u mnogim procesima koji se odvijaju u biljkama u svim njihovim životnim fazama. Kada govorimo o canabisu, onda možemo reći da on zahtijeva velike količine dušika, posebno u vegetacijskoj fazi. Doziranje dušika pri uzgoju, u primjerenim količinama u direktnoj je vezi s brzim i zdravim rastom biljke.
FOSFOR (P)- Fosfor je prisutan kod prijenosa energije iz tvari kao što su NADP i ATP, te molekularnih sustava poput gena. Energija je potrebna za disanje, fotosintezu i sintezu molekula. Canabis ima veće potrebe za fosforom tokom klijanja, rane faze vegetacije, cvjetanja i stvaranja sjemenki. Može se reći da su kod canabisa potrebe za fosforom velike.
KALIJ (K)- Kalij utječe na mnoge procese koji se odvijaju u biljkama uključujući fotosintezu, disanje, sintezu bjelančevina, te je povezan s drugim nutrientima. Upravo s fosforom, kalij je u dodiru najviše tokom rane faze rasta. Kalij je u vezi s razvojem stabiljke i otpornošću biljke prema bolestima.
KALCIJ (Ca)- Kalcij ima ulogu u sintezi masnoća i izgradnji staničnih membrana, on je također prisutan pri mitozi (diobi stanice). Biljke uzimaju onoliko kalcija koliko im je to potrebno za normalan rast. U mješavinama za uzgoj malo je kalcija, no u vodi prisutan je u velikim količinama (voda iz vodovoda). On utječe na kemijske procese u tlu, te na PH tla.
SUMPOR (S)- Sumpor je prisutan u amino kiselinama i bjelančevinama. On je važan sastojak biljnih vitamina kao što su biotin i tiamin, koji imaju važnu ulogu kod disanja i metaboličkih procesa (biljka sve vitamine potrebne za normalan razvoj stvara sama). U mješavinama za uzgoj nalazi se u dovoljnim količinama.
MAGNEZIJ (Mg)- Magnezij je uključen u sintezu bjelančevina i metabolizam ugljikohidrata. Magnezij je središnji element u strukturi molekua klorofila i ima značajnu ulogu u fotosintezi. Kvalitetne mješavine za uzgoj imaju ga u dovoljnim količinama.
ELEMENTI U TRAGOVIMA (Zn,B,Cu,Fe,Mn,Mb,)- Oni su posebno važni kao koencimi i katalizatori u mnogim biokemijskim procesima koji se odvijaju u biljkama
5.2. PRIHRANJIVANJE UMJETNIM GNOJIVIMA
Za uzgoj velikog cannabisa, potrebno je redovito prihranjivanje umjetnim gnojivima. Kada se biljke uzgajaju u normalnim uvjetima, odnosno nalaze se u posudama primjerene veličine te što je najbitnije dobivaju svijetlo odgovarajućeg intenziteta, onda sljedeće opisane doze hranjiva mogu i moraju se primijeniti. No ako biljke rastu u lošijim uvjetima, prije svega misli se na to da primaju svijetlo slabijeg intenziteta od preporučenog, treba biti oprezan pri upotrebi hranjiva, te je bolje upotrijebiti manje doze hranjiva jer pregnojavanjem možete uništiti biljku.
Hranjiva se mogu dodati prije sađenja kada se priprema mješavina za uzgoj ili tokom uzgoja. Gnojiva u rasutom stanju poput umjetnih koncentrata, humusa, komposta ili stajskog gnojiva stavljaju se prije sađenja jer ako se dodaju tokom uzgoja mogu prouzrokovati više štete nego koristi. Mogu uništiti dijelove biljke s kojima dolaze u kontakt poput stabiljke i korijena, ali i vrlo dobra su podloga za štetne mikroorganizme i gljivice, stoga se tokom uzgoja prihranjuje biljke s gnojivima u tekućem stanju. Tekuća gnojiva miješaju se s vodom a mogu biti organska ili najčešće kemijske smjese koje sadrže glavne nutriente (N-P-K) u određenom postotku. Nadalje, nutrienti mogu biti u jednakim proporcijama (npr. 20-20-20), različitim proporcijama (npr. 10-20-5) ili mogu sadržavati samo jednu komponentu (npr. 10-0-0). Na primjer oznaka (N-P-K),10-5-5, znači da se tekuće gnojivo sastoji od 20% nutrienata, a 80% su inertne tvari (najčešće voda).
Kada je u pitanju uzgoj canabisa, treba reći da mu najviše odgovaraju gnojiva koja sadrže veće količine dušika, no ipak u određenom manjem postotku moraju biti prisutni fosfor i kalij, a po mogućnosti i elementi u tragovima. Ako biljke rastu u većim posudama, nije ih potrebno prihranjivati 30 do 45 dana, no kasnije će im prihranjivanje biti potrebno. Za manje posude a pri normalnom intenzitetu svijetlosti može se početi prihranjivati biljke s polovicom propisane doze od 3 ili 4 tjedna uzgoja. Brzina rasta biljaka u zatvorenim prostorima ograničena je prostorom, veličinom posude te osvijetljenošću prostora i količinom hranjiva koje biljka može preraditi. Povećano dodavanje hranjiva od propisanog neće natjerati biljke da rastu brže, dapače nakupljena u tlu u povećanim dozama uzrokovaće trovanje tla a zatim i biljaka.
Glavnina tekućih umjetnih gnojiva dizajnirana su za potrebe sobnog bilja. Cannabis nije sobna biljka, i potrebe za hranjivima daleko su veće. Ako ste se potrudili oko mješavine tla za uzgoj, velika je vjerojatnost da potrebe za hranjivima budu podmirene s dozama tekućih gnojiva za kućno bilje, isto vrijedi ako koristite veće posude ili redovito presađujete biljke. Ako koristite gnojiva koja sadrže 50-70% glavnih nutrienata (npr. 20-20-20), koja se vani često upotrebljavaju, tada prihranjujte poslije petog tjedna uzgoja i to svaka dva tjedna, 1 čep na 5 litara vode. Možete prihranjivati s pola čepa na pet litara vode svaki tjedan što je puno preporučljivije. Zapamtite da je bolje češće prihranjivanje s manjim dozama, nego na primjer s punim dozama ali u većim vremenskim intervalima. Kada primjenjujete umjetna gnojiva, pazite da je zemlja vlažna, u slučaju da je suha zalijte je prvo s običnom vodom bez hranjiva. Promiješajte vodu s gnojivom prije nego zalijete biljke. Ovisno o uvjetima u kojima uzgajate biljke, s doziranjem gnojiva treba biti vrlo oprezan. Ako se biljke uzgajaju pri slabom svijetlu, rast im je izdužen i u odnosu na visinu imaju malu lisnu masu, ne preporučujem vam upotrebu gnojiva više od 1/3 propisane doze i u vremenskom intervalu manjem od 10 dana.
5.3. Pregnojavanje
Pregnojavanje biljaka vrlo je čest slučaj kod uzgoja u zatvorenim prostorima. Pregnojavanje dovodi do većih količina nutrienata u tlu, koje postaje otrovno za biljku koja u njemu raste. Prevelike količine dušika koče proces osmoze i dovodi do dehidracije biljke. Pregnojavanje biljaka vrlo brzo dolazi do izražaja, vrhovi listova savijaju se, gube boju. Boja se mijenja iz žute u smeđu ili sivozelenu, listovi se suše i biljka umire. Sve te opisane promjene vrlo su brze. Ako ste ih primijetili postoji mogućnost spašavanja biljke. Možete posudu s biljkom potopiti u vodu ili zalijevati s velikim količinama vode kako biste isprali zemlju. Listove koji su suhi odstranite, ako ste pravovremeno reagirali listovi koji se nisu osušili za dva do tri dana će se oporaviti. Treba posebno naglasiti da je pregnojavanje izrazito opasno za biljke, više nego nedostatak nutrienata kod kojeg uvijek ima dovoljno vremena za reakciju.
5.4. Nedostatak nutrienata
Prije utvrđivanja nedostatka hranjiva kod biljaka, potrebno ju je pregledati i utvrditi da razlog oštećenja nisu gljivice ili drugi organizmi. Čak i pod najboljim uvjetima uzgoja neće svo lišće izgledati perfektno niti imati potpuno zelenu boju. Mali donji listovi kod biljaka normalno umiru nakon mjesec do dva. Pod umjetnom rasvjetom donje lišće može biti u sjeni ili predaleko od izvora svijetla da bi normalno obavljalo proces fotosinteze. Takvo lišće postepeno gubi boju te prelazi u žutu sa smeđim površinama i naposljetku umire. Veliko lišće na glavnoj stabiljci trebalo bi ostati zeleno i zdravo od 1m do 1,5m ispod vrha biljke. Čak i kod manjih rasvjetnih sustava. Niže sporedne grane i doljnje veliko lišće na glavnoj stabiljci kod slabog svijetla može biti zahvaćeno oštećenjima. Neki simptomi nedostatka nutrienata počinju od dna biljke, ali oni općenito zahvaćaju lišće na glavnoj stabiljci, a tek kasnije lišće na sporednim granama.
Neki simptomi nedostatka nutrienata počinju od dna biljke zahvaćajući veliko lišće, dok drugi počinju sa rastućim vrhovima. Te razlike ovise da li su nutrienti koji manjkaju pokretni ili nisu tj. mogu li se kretati iz starijeg lišća u rastuće vrhove. Nedostatak pokretnih nutrienata počinje od dna biljke. Nedostatak nepokretnih nutrienata zahvaća rastuće vrhove, odnosno mlado lišće. N, P, K, Mb, Mg i B su pokretni nutrienti, Mn i Zn su manje pokretni nutrienti dok su Ca, S, Fe i Cu općenito nepokretni elementi.
Suha atmosfera i uvijek vlažna zemlja može uzrokovati smeđe (suhe) krajeve lišća (vrlo često kod indoor uzgoja). Dakle, ako biljke zalijevate više negoli je to potrebno, a vlažnost zraka je izrazito niska (prostori koji se griju radijatorima), može se dogoditi da se vrhovi listova osuše. Smeđi vrhovi listova mogu ukazivati na nedostatak nutrienata ali u tom slučaju promjene će biti vidljive i na drugim dijelovima listova.
Kloroza i nekroza su dva izraza koji opisuju simptome bolesti kod biljaka. Kloroza je gubitak zelenila odnosno klorofila. Klorotićno lišće ima svijetlo zelenu do žutu boju, i kada se dodaju potrebni nutrienti oporavlja se. Nekroza znači odumrle dijelove biljke (listovi), nekrotični dijelovi svjetlosmeđi su do tamnosmeđi, i kada se dodaju potrebni nutrienti neće se oporaviti, dakle to su potpuno mrtvi dijelovi biljke.
Simptomi nedostatka bilo N, P ili K imaju zajedničke osobine: doljnje lišće žuti, dijelovi listova postaju nekrotični a sve je to još povezano i s crvenom/ružičastom bojom stabiljke i lisnih peteljki. U takvoj situaciji dodajte hranjivo koje ima približno jednake proporcije spomenutih nutrienata.
Nedostatak dušika (N)- Čest je problem kod uzgoja bilo u zatvorenim prostorima ili vani. Kod kratkotrajnog uzgoja teže je primijetiti nedostatak dušika, osim ako biljke ne rastu u izrazito nekvalitetnom tlu. Nedostatak dušika primjećuje se kod dugotrajnijih uzgoja, biljka vrlo sporo raste. Pravi simptomi nedostatka dušika počinju sa postepenim mijenjanjem boje donjih listova na glavnoj stabiljci, u blijedo zelenu pa sve do žute boje, a zatim listovi otpadaju, također pojavljuju se nekrotična područja na listovima. Nedostatak dušika primjećuje se na stabiljci i peteljkama listova po crvenkastoj, bakrenoj ili ružičastoj boji. Biljka sporije raste, listovi su manji a kada se biljka uzgaja u malim posudama duže vrijeme, proces žućenja listova i njihovog otpadanja može biti nagalo i brz. Tome je razlog što biljka nastoji dušik iz starijih listova prenijeti u rastuće vrhove. Kad ste primijetili nedostatak dušika, dovoljno je biljku prignojiti s tekućim gnojivom no pri tome ne pretjerujte, dovoljna je propisana doza. Inače, kada se biljku uzgaja duže vremensko razdoblje u većim posudama, biti će potrebno i dovoljno prihraniti biljku jednom u mjesec dana, polovičnom dozom hranjiva. Punom dozom prihranite biljku samo ako vam se čini da biljka ima problema s nedostatkom hranjiva. Biljka koju ste prihranili zbog nedostatka dušika reagira vrlo brzo, 3-5 dana nakon prihrane listovi dobivaju svoju zelenu boju. Tokom cvjetanja izbjegavajte prihranjivanje.
Nedostatak fosfora (P)- Nedostatak fosfora nije čest kod indoor uzgoja. Kod uzgoja vani povezan je sa suhim, alkalnim ili iscrpljenim tlom, također događa se pri hladnijem vremenu. Karakterističan je spor ili zakržljao razvoj. Lišće je malo i tamno zeleno, stabiljka i peteljke listova crvenkaste su boje. Lišće žuti i otpada. Kad prihranite biljku, lišće se neće oporaviti, no daljnji razvoj biljke biti će zdrav.
Nedostatak kalija (K)- Nedostatak kalija čest je kod indoor uzgoja, čak i onda kad ga u tlu ima u dovoljnim količinama. Biljke u tom slučaju izgledaju visoke i slabe, dakle karakteristični su simptomi kao kod uzgoja pri svijetlu slabog intenziteta. Na velikim doljnim listovima pojavljuju se na vrhovima listova nekrotični dijelovi, a pri jačem nedostatku kalija mogu zahvaćeni listovi izgledati kao obrubljeni smeđim nekrotičnim dijelovima. Ako simptomi nisu izraziti nije se potrebno zabrinjavati, problem je više estetske prirode. Također, simptomi mogu biti uzrokovani organskim gnojivima. Inače oporavak biljke vrlo je spor nakon prihranjivanja.
nedostatak kalija
Nedostatak kalcija (Ca)- Nedostatak kalcija izrazito je rijedak i ne događa se ako ste u tlo dodali drvnog pepela. Također, ako živite na Kvarneru i zalijevate vodom iz vodovoda nikad se nećete susresti s tim problemom, dapače dugotrajno zalijevanje takvom vodom može zasititi tlo kalcijem a to je problem koji je daleko češći. Kalcij je prije svega važan zbog PH ravnoteže u tlu, no previše kalcija može tlo učiniti previše alkalnim.
Nedostatak sumpora (S)- Nedostatak sumpora nekada se može zamijeniti s nedostatkom dušika jer su simptomi slični. Vrlo je rijedak nedostatak sumpora tokom uzgoja, a primijeti se po blijedim mladim listovima. Rješenje je u dodavanju MgSO4, no teže je naći ga kod nas.
Nedostatak magnezija (Mg)- Nedostatak magnezija čest je ako se ne koriste mješavine za uzgoj poznatih proizvođača. Čak i kad ga ima u dovoljnim količinama, do njega često dolazi ako se zaljeva s vodom iz vodovoda koja sadrži Ca i Cl, odnosno kad dođe do zasićenja tla kalcijem i klorom. Simptomi nedostatka Mg, počinju na doljnim listovima. Listovi gube zelenu boju, koja prelazi u svijetlo žutu do bijelu oko žila koje su zelene kao i ostali dio listova zelene boje. Taj proces počinje od vrha lista. Simptomi su vrlo slični nedostatku željeza, no kada se listovi počinju kovrčati i umirati riječ je o težem nedostatku magnezija. Ako pravovremeno reagirate, listovi se brzo oporavljaju. Treba dodati MgSO4, no kako je kod nas teže doći do njega, posegnite za umjetnim gnojivima koji ga sadrže (umjetna gnojiva za vrtne ruže).
nedostatak magnezija
Nedostatak željeza (Fe)- Nedostatak željeza vrlo je rijedak kod kućnog uzgoja, ako do njega dođe, vjerojatno je tlo ili izrazito kiselo ili češće izrazito lužnato, tada imate puno više problema nego što je nedostatak željeza. Simptomi su gotovo isti kao i kod nedostatka magnezija, s tom razlikom što nedostatak željeza više pogađa mlado lišče. Prva pomoć je jednostavna, zalijte s gnojivom koji sadrži željezo, ili dodajte malo rđavog željeza, također možete staviti stari čavao u tlo.
nedostatak željeza
Nedostatak elemenata u tragovima vrlo je rijedak problem, stoga neću opisivati simptome, ako se upotrebljavaju kvalitetne mješavine i upotrebljavaju umjetna gnojiva koja sadrže elemente u tragovima nećete imati problema kad je u pitanju nedostatak elemenata u tragovima. Ako naprotiv, za uzgoj koristite iscrpljena tla, tada vam nedostatak elemenata u tragovima neće zadavati nikakve brige, budući da čete imati problema s gore opisanim nedostacima.
6. METODE UZGOJA
Kako vodić za uzgajivače marihuane od Eda Rosenthala & Mela Franka navodi, postoji onoliko metoda uzgoja canabisa koliko i uzgajivača. Nijedna metoda koja če biti opisana ne mora biti bolja od druge, vrijednost se ogleda u tome što uzgojite. Kao primjer, može vam poslužiti galerija na ovim stranicama, gdje slike nisu stavljene da bi prikazale samo klasične primjere canabisa spremnog za berbu. Vi čete prije svega uzgoj prilagoditi svojim mogučnostima a to su: raspoloživi prostor i rasvijeta koju možete pružiti vašim biljkama. Po slikama iz galerije možete vidjeti da obrezivanjem biljke dobivate mogučnost da bolje iskoristite raspoloživi prostor i svijetlo. Četri opisane metode poslužiti če vam prije svega da steknete uvid u naćin kako to rade drugi. No, jedno je sigurno, sami čete po mogućnostima koje imate steći s vremenom dovoljno iskustva da stvorite vlastitu metodu uzgoja.
6.1. Metoda rezanja rastučeg vrha
Ova metoda ima svojih prednosti i mana. Zahtijeva sadnju sjemenki u veče posude zbog dugotrajnijeg uzgoja. Samim time ograničeni ste brojem biljaka koje možete posaditi u određenom prostoru. No, najveći problem je što neznate kojeg je spola vaša biljka, a vrijeme i uloženi trud znatan su ulog ako se ispostavi da je biljka muška. No ako, pokušate s klonom čiji spol znate onda je metoda odlična. Kada počinjete iz sjemenki: Posadite nekoliko sjemenki u posude od 3-5 litara. Ovisno o broju biljaka koje niknu, u razdoblju od 6-8 tijedana uništite biljke koje zaostaju u razvoju ili koje vam se čine pretjerano velikim, odnosno pazite da vam u svakoj posudi ostane po jedna biljka s debljom stabiljkom, biljke koje ne želite dalje uzgajati odrežite pri dnu stabiljke, nemojte ih čupati.. Tokom 4-5 tjedna rasta, podrežite vrhove biljki tako da vam biljke budu u istoj razini, sporednim granama odsijecite vrhove do 4 internode. Ako imate dovoljno prostora i svijetla, možete postupak ponoviti nakon mjesec do dva dana ili se odlučiti da biljke stavite u fazu cvijetanja. Kada primjetite biljke s muškim cvijetovima maknite ih iz vrta. Ova metoda daje vam velike mogućnosti i odlična je jer možete uzgajati biljke dugo vremena, a da pri tom kontrolirate visinu biljke. Urod biljki veći je nego kada uzgajate biljku bez podrezivanja jer grane bolje ispunjavaju raspoloživi prostor, no zato sam uzgoj iziskuje poprilično vremena.
6.2. Metoda uzgoja više biljki u jednoj posudi
Ova metoda sastoji se u ugoju tri biljke u posudi od 5 litara pa i više. Posadite desetak sjemenki, te u razdoblju do tri tjedna ostavite po tri biljke u posudi i nastavite ih uzgajati do vremena kad ih poželite staviti u fazu cvijetanja. Metoda je zahvalna samo iz jednog razloga, u svakoj posudi biti če barem jedna ženska biljka. No, mane su što biljke neće rasti jednako, a sporedne grane slabije če se razvijati. No ako, znate karakteristike biljaka čije sjemenke sadite, a to možete samo ako su sjemenke iz vašeg uzgoja ili uzgoja vašeg prijatelja onda treba spomenuti da su biljke manjeg rasta, pogodnije za ovakav uzgoj. Inače, nikako nemojte u posudi ostaviti više od tri biljke. Kada je u pitanju urod, on je manji zbog slabijeg razvoja sporednih grana. Da biste pospiješili njihov razvoj možete otkinuti dolnje velike listove do polovice visine biljke. Ova metoda nije moj favorit, no primjerena je za uzgoj i u malim i velikim prostorima.
6.3. Metoda uzgoja više biljaka na manjem prostoru
Metoda se satoji od uzgoja biljaka u malim posudama. Pogodna je za uzgoj ograničen prostorom, vremenom ili rasvijetom. U posude 1-2 litre sadi se nekoliko sjemenki, te se tri do četri dana nakon klijanja ostavlja po jedna biljka u svakoj posudi, koju se nastavlja uzgajati. Biljke koje zaostaju u razvoju miču se iz daljnjeg uzgoja. Na ovaj način možete uzgojiti puno više biljaka na malom prostoru, te do maksimuma iskoristiti rasvijetu koja vam je na raspolaganju. Mane su ove metode, što biljke rastu nejednoliko, pa če biti potrebna postolja za manje biljke. Ova metoda dugo je vremena bila moj favorit. Urod biljaka zbog kratkog razdoblja uzgoja (6-9 tjedana vegetacijske faze) nije velik, ali je zadovoljavajući. Jasno možete biljke koje rastu brže presaditi u veće posude i nastaviti uzgajati u drugom prostoru ako njime raspolažete.
6.4. Metoda konstantnog uzgoja
Ova metoda zahtijeva tri uređena prostora s odgovarajučom rasvijetom. Prvi prostor koristi se za uzgoj biljaka do 8 tjedana, drugi veći prostor za nastavak uzgoja sljedećih 8 tjedana i treći za fazu cvijetanja sljedećih 8 tjedana. Ova metoda je zasigurno san svakog growera. No, prije svega treba početi pa s vremenom možda san postane stvarnost.
7. MINIMALNI UVJETI ZA UZGOJ
7.1 Minimalna rasvijeta
Prije ovog obnovljenog sajta, INDOOR uzgoj, bio je namjenjen početnicima s minimalnim prostorom i rasvijetom za uzgoj. Investirati u rasvijetu popriličan je trošak, no činjenica je da samo dobra rasvijeta znači dobre uvijete za uzgoj. HID sustav teško je nabavljiv u Hrvatskoj, no probajte ga nabaviti preko interneta kako sam to učinio i ja (još nije stigao dok pišem ovaj tekst). Jasno nemaju svi karticu, nisam je imao ni ja do nedavno.... no s vremenom....
Dakle, minimum čini rasvijeta i prostor. Minimum svijetla na 0,5m kvadratnih je od 5000-6000 lumena. No biljke koje rastu pri tom intezitetu svijetlosti pokazuju tendenciju brzog rasta, no taj brzi rast je rast stabiljke, tako da biljka visoka više od 50cm ima svega 8-9 razvijenih parova listova i to nakon 6-7 tjedana uzgoja, sporedne grane ne razvijaju se do faze cvijetanja. Ako sadite u proljeće, pa koristite Sunčevo svijetlo tokom dana, sitacija se mijenja ovisno o mjestu uzgoja, na balkonu je rast daleko bolji, dok u dobro osunčanoj prostoriji (na najboljoj mogućoj poziciji) rast je recimo bolji nego pri umjetnoj rasvijeti od 6000 lumena po 0,5m kvadratnih, biljke razvijaju sporedne grane.
Dolnji minimum trebao bi biti od 9000-10000 lumena po 0,5m kvadratnih, s takvom rasvijetom dobiti čete dobre biljke. Biljke, ako koristite male floroscentne cijevi (18W) ili štedne sijalice (23W), nemojte uzgajati preko visine od 1,30m vegetativne faze. Obavezno skinite dolnje veliko lišće od jedne trećine do polovice visine biljke kako biste omogučili nesmetan razvoj doljnih sporednih grana. To činite postepeno otklanjajući svakih par dana po dva do tri lista poslje 6 tjedana uzgoja, nikako to ne radite u fazi predcvijetanja ili ranoj fazi cvijetanja. Naglašavam da je optimum za dobar uzgoj 12000-13000 lumena po 0,5m2. Pri korištenju malih floroscentnih cijevi ili štednih sijalica, uzgajanje ne bi trebalo ići preko visine 1,5m (vegetacijske faze), osim ako ne instalirate dodatne lampe koje če svoju svijetlost isijavati po donjim dijelovima biljke, što se isplati (koristite štedne sijalice od 20 ili 23W) zbog većeg uroda. Isto vrijedi ako koristite velike floroscentne cijevi od 40W.
7.2. Minimalno vrijeme uzgoja
Minimum, kada je biljka spremna za cvijetanje je visina biljke više od 30cm, no jasno nećete je staviti u mrak pri takvoj visini. Količina uroda kao i kvantiteta bila bi vrlo mala. Tu visinu biljka može pri optimalnom svijetlu doseći u vremenu od 4 do 6 tjedana razvijajući pri tom 10-15 parova listova. Ovisno o raspoloživom prostoru i svijetlu biljku stavite u mrak za minimalan urod tek kada bude visoka od 45-55cm s minimumom 13 dobro razvijenih parova listova. Inače, pri minimumu svijetla, biljka če već s 6 tjedana biti vrlo visoka, pa za minimum svijetla i prostora to je i vrijeme kada čete staviti biljke u mrak.
Dobar urod možete očekivati ako biljke stavite u mrak poslje 10-14 tjedana uzgoja pri optimalnom intezitetu svijetlu. Jasno što dulje budete uzgajali biljke, one če imati bolji urod. Optimalna visina biljke spremne za cvijetanje i dobar urod za normalne prostore je 1,5m. Minimalno vrijeme cvijetanje je 7 tjedana (s razdobljem predcvijetanja). Biljka če procvijetati ako je razdoblje mraka veće od 12 sati. Da bi se pospiješilo cvijetanje biljku se stavlja u mrak u trajanju od 13-14 sati. Kada se pojave prvi cvijetovi, biljci se smanji razdoblje mraka na 12,5-13 sati. Ako želite brže dozrijevanje cvijetova, možete je konstantno držati u fotoperiodu od 14 sati mraka. Pri takvom fotoperiodu cvijetovi če brže dozrijevati, no biti če manji nego ako povečate fotoperiod na 12,5-13 sati mraka pri čemu če dozrijevanje cvijetova trajati 8-9 tjedana. Dakle, ako ste stavili male biljke ili biljke koje ste uzgajali do 8 tjedana, onda im svakako u razdoblju cvijetanja (kada se pojave prvi cvijetovi) pružite fotoperiod od 12,5-13 sati mraka.
8. VODA, TEMPERATURA, ZRAK I VLAŽNOST ZRAKA
8.1. Voda
Voda, fluid života čini više od 80% biljke. Svi životno važni procesi u biljci zapravo, odvijaju se u prisutnosti vode. Voda osigurava vodik neophodan za stvaranje uglikohidrata. Ona služi i kao otopina nutrienata koji struje kroz sve dijelove biljke. No, unatoč njenoj važnosti, nije točno da biljka brže raste, ako je tlo mokro. Činjenica je da se rast biljke usporava pri velikoj vlažnosti tla. Proces fotosinteze odvija se normalno i kad je tlo oko biljke suho. Kad biljku zalijete, ne treba je više zaljevati dok površina tla na opip nije suha. Koliko često čete zaljevati i s kojom količinom vode ovisi o velićini biljke, veličini posude, vrsti tla, temperaturi, vlažnosti zraka, strujanju zraka i tipu biljke. No, zaljevanje je od životne važnosti za biljke.
Kad posadite sjemenku, nesmijete dopustiti da se tlo oko nje i ona sama osuši. Pazite da je do klijanje uvijek u vlažnom mediju, posebno ako se proces klijanja odvija izvan tla, što mnogi groweri čine. Ako se vlažna sjemenka jednom osuši do klijanja neče doći. Ako su lampe ukljućene pazite da su dovoljno udaljene kako nebi svojom toplinom osušile tlo oko sjemenke, no nije ih potrebno ni imati upaljene osim ako je temperatura zraka niža od 16°C. Kad se sadnica formira, ne treba je zaljevati dok površina tla na opip nije suha. Nemojte pri zaljevanju dopustiti da se voda cijedi iz posude odnoseći hranjive sastojke. Ako biljku sadite u veće posude, neće je biti potrebno zaljevati toliko često, kao one koje rastu u malim posudama. Manje biljke kroz svoje listove isparavaju i manje vode, tako da će u početku razvoja biljke biti potrebno zaljevati jednom do dva puta u sedam dana, kasnije če je biti potrebno zaljevati češće, pa i svaki dan. Znaći biljke zaljevamo prema potrebi tek kad je tlo 2-5cm u dubinu suho.
Kad zaljevanje nije dovoljno, to se vidi po listovima biljke koji se objese. Dehidracija nije problem, čim zalijemo biljku ona će se oporaviti u vrlo kratkom vremenu. Biljka može par dana preživjeti bez vode, no ipak nemojte dozvoliti da se to dogodi.Važno je da biljku ne držite u vodi, cannabis nije močvarna biljka. Ako pri zaljevanju voda ostane u poklopcu, izlijte je. Koristite mlaku vodu ili vodu sobne temperature kako biste što manje stresno djelovali na biljke, zaljevajte ih u jutarnjim satima, odnosno kada im palite svijetlo. Ako koristite vodu iz vodovoda, obavezno je pustite da odstoji u otvorenoj kanti barem dva dana, kako bi klor ishlapio. Ako voda sadrži velike količine kalcija, prokuhajte je. Najbolje je zaljevanje kišnicom. Ako pri zaljevanju vodom koja sadrži veće kolićine kalcija namjeravate uzgajati biljke duže vrijeme, presađujte ih jer se tlo mineralizira i ometa razvoj biljke. Ako je tlo uvijek mokro, a vlažnost zraka u prostoru niska, što se često događa, vrhovi listova suše se.
8.2. Temperatura
Temperatura zraka ne bi trebala biti problem. Cannabis može izdržati temperature malo iznad nule do preko 37°C. Temperatura zraka je u uskoj vezi s razvojem odnosno rastom biljke. Općenito su vrste canabisa prilagođene toplijim klimama, no ima i varijacija kojima odgovara umjerena klima. Najbolje su temperature u rasponu od 20-25°C. Pri tim temperaturama razvoj biljke je najbolji. Varijacije iz tropskih područja traže temperature od 23-28°C. Može se slobodno reći da su temper
FAQ - Često Postavljana Pitanja
Traži
Lista članova
Korisničke grupe
Profil
Proveri privatne poruke
Pristupi
